Gradska džamija - Sulejmanija

Play Video

Izgrađena je tokom Otomanske vladavine u XVII vijeku. Prvobitno je bila u sklopu dubičke tvrđave i drvene konstrukcije. Dobila je ime po graditelju tadašnjem caru – sultanu Sulejmanu, pošto je bio običaj da sve džamije u tvrđavama nose ime Sulejmanija. Taj naziv je nosila sve do rekonstrukcije 1889. godine. Od tada je poznatija pod nazivom Gradska džamija zbog učešća naroda u njenoj obnovi.

U haremu džamije se nalazilo  30-tak islamskih nadgrobnih spomenika (nišana), od kojih su i danas neki sačuvani. Prema historijskim podacima, tu se nalaze posmrtni ostaci uglednih sultanovih namjesnika i velikodostojnika, kao i vjerskih službenika. U svojoj istoriji više je puta rušena, od čega posljednji put u junu 1992. Obnovljena je i svečano otvorena 10. 08. 2003. godine.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH-a na sjednici održanoj od  1. do 7.  jula  2003. godine, donijela je ODLUKU kojom se Harem Gradske džamije u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Imami: Gušić ef. Muharem, Mustafa ef. Aljević, Safet ef. Beganović

Mutavelije džemata: Tahir Bašić, Ljubijanac Muharem, Mehmed Krupić, Ernad Krivdić, Velid Ališić, Almir Rahmanović

Izgrađena je tokom Otomanske vladavine u XVII vijeku. Prvobitno je bila u sklopu dubičke tvrđave i drvene konstrukcije. Dobila je ime po graditelju tadašnjem caru – sultanu Sulejmanu, pošto je bio običaj da sve džamije u tvrđavama nose ime Sulejmanija. Taj naziv je nosila sve do rekonstrukcije 1889. godine. Od tada je poznatija pod nazivom Gradska džamija zbog učešća naroda u njenoj obnovi.

U haremu džamije se nalazilo  30-tak islamskih nadgrobnih spomenika (nišana), od kojih su i danas neki sačuvani. Prema historijskim podacima, tu se nalaze posmrtni ostaci uglednih sultanovih namjesnika i velikodostojnika, kao i vjerskih službenika. U svojoj istoriji više je puta rušena, od čega posljednji put u junu 1992. Obnovljena je i svečano otvorena 10. 08. 2003. godine.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH-a na sjednici održanoj od  1. do 7.  jula  2003. godine, donijela je ODLUKU kojom se Harem Gradske džamije u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Imami: Gušić ef. Muharem, Mustafa ef. Aljević, Safet ef. Beganović

Mutavelije džemata: Tahir Bašić, Ljubijanac Muharem, Mehmed Krupić, Ernad Krivdić, Velid Ališić, Almir Rahmanović

Čaršijska džamija – Cerića-bega

Play Video

Je izgrađena početkom XVII. vijeka. Prvobitno je bila drvene konstrukcije i izgrađena van dubičke tvrđave. Dobila je ime po uglednoj begovskoj porodici Cerića. Prilikom rekonstrukcije 1883., postala je prva zidana džamija u gradu. U haremu džamije se danas nalazi više sačuvanih nadgrobnih spomenika (nišana) uglednih velikodostojnika i vjerskih službenika, od kojih se na njih par nalazi i pečat cara – sultana Sulejmana. U svojoj istoriji više je puta rušena, od čega posljednji put u junu 1992.

Opštinštinke valsti su džamijsko zemljište prodali i uplanili trospratnu zgradu koja se trebala da se gradi na zemiještu gdje je bila džamija, ispisali iz katastra i gruntovnice kao da na tom mjestu nikad nije bila džamija.
Medžlis je 2008 godine uspio da uknjiži zameljište na Vakuf Čarske dzamije, iste godine počela je obanova.

U toku je obnova džamije u njenom originalnom obliku s drvenim minaretom. Kamen temeljac postavio je potomak familije Cerića, reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić 04. 08. 2006. g. Naredne godine planirano i svečano otvorenje.

Odlukom Državne komisije za zaštitu spomenika od historijskog, vjerskog i nacionalnog interesa Čaršijska džamija u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici se nalazi na listi nacionalnih spomenika.

Imami: Gušić ef. Muharem, Mustafa ef. Aljević, Safet ef. Beganović

Mutavelije džemata: Ejub Hodžić, Ahmet Šampi

Je izgrađena početkom XVII. vijeka. Prvobitno je bila drvene konstrukcije i izgrađena van dubičke tvrđave. Dobila je ime po uglednoj begovskoj porodici Cerića. Prilikom rekonstrukcije 1883., postala je prva zidana džamija u gradu. U haremu džamije se danas nalazi više sačuvanih nadgrobnih spomenika (nišana) uglednih velikodostojnika i vjerskih službenika, od kojih se na njih par nalazi i pečat cara – sultana Sulejmana. U svojoj istoriji više je puta rušena, od čega posljednji put u junu 1992.

Opštinštinke valsti su džamijsko zemljište prodali i uplanili trospratnu zgradu koja se trebala da se gradi na zemiještu gdje je bila džamija, ispisali iz katastra i gruntovnice kao da na tom mjestu nikad nije bila džamija.
Medžlis je 2008 godine uspio da uknjiži zameljište na Vakuf Čarske dzamije, iste godine počela je obanova.

U toku je obnova džamije u njenom originalnom obliku s drvenim minaretom. Kamen temeljac postavio je potomak familije Cerića, reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić 04. 08. 2006. g. Naredne godine planirano i svečano otvorenje.

Odlukom Državne komisije za zaštitu spomenika od historijskog, vjerskog i nacionalnog interesa Čaršijska džamija u Kozarskoj (Bosanskoj) Dubici se nalazi na listi nacionalnih spomenika.

Imami: Gušić ef. Muharem, Mustafa ef. Aljević, Safet ef. Beganović

Mutavelije džemata: Ejub Hodžić, Ahmet Šampi

Puhalska džamija​

Puhalska džamija
Play Video

Puhalska džamija sagrađena 18 vijeku, porušena 1992, obnova počela 2003, gradnju džamije je vodio predsjednik građevinskog odbora Krivdić Samir.

Svečano ju je otvorio brat Faruka Tabakovića, Sulejman Tabaković 2006 godine.

Imami: Mustafa ef. Aljević, Memagić ef. Muharem, Selim ef. Trešnjo, Safet ef. Beganović

Mutavelije džemata: Dizdar Mustafa, Samir Krivdić, Amir Draganović, Hašim Draganović

Puhalska džamija sagrađena 18 vijeku, porušena 1992, obnova počela 2003, gradnju džamije je vodio predsjednik građevinskog odbora Krivdić Samir.

Svečano ju je otvorio brat Faruka Tabakovića, Sulejman Tabaković 2006 godine.

Imami: Mustafa ef. Aljević, Memagić ef. Muharem, Selim ef. Trešnjo, Safet ef. Beganović

Mutavelije džemata: Dizdar Mustafa, Samir Krivdić, Amir Draganović, Hašim Draganović

Džamija Polje

Džamija Polje
Play Video

Džamija Polje izrgrađena 1972, srušena 1992, obnova počela 2000, gradnju džamije je vodio predsjednik građevinskog odbora hadži Omer Veladžić.

Svečano ju je otvorio rahmetli hadži Hasan Tatarević 2007 godine.

Imami Mustafa ef. Aljević, Memagić ef. Muharem , Selim ef. Trešnjo, Salih ef. Spahić , Safet ef. Beganović, Began ef. Mujkić, Mirza ef. Abazović, Merzuk ef. Kozlić

Mutavelije džemata: Ljubijankić Jusuf, Veladžić Omer, Šekić Bećir, Dedić Muharem, Nejad Keranović, Varcar Samir, Hasanagić Mustafa, Tatarević Rasim

Džamija Polje izrgrađena 1972, srušena 1992, obnova počela 2000, gradnju džamije je vodio predsjednik građevinskog odbora hadži Omer Veladžić.

Svečano ju je otvorio rahmetli hadži Hasan Tatarević 2007 godine.

Imami Mustafa ef. Aljević, Memagić ef. Muharem , Selim ef. Trešnjo, Salih ef. Spahić , Safet ef. Beganović, Began ef. Mujkić, Mirza ef. Abazović, Merzuk ef. Kozlić

Mutavelije džemata: Ljubijankić Jusuf, Veladžić Omer, Šekić Bećir, Dedić Muharem, Nejad Keranović, Varcar Samir, Hasanagić Mustafa, Tatarević Rasim

Mejtef Jošik

Mejtef Jošik
Play Video
Gradnja mejtafa je počela 2005. godine, kada su izliveni temelji.
 
Prvu donaciju za izlijevanje temelja i pripremanje dokumentacije i dozvole za gradnju donirao je Senad Brkić.
 
Zemlju je uvakufio Ahmet Hafizović. 2019-te godine nastavljeno je sa gradnjom, da bi u julu 2020-te završili sa gradnjom.
 
Svečano otvorenje se očekuje slijedeće godine.
Gradnja mejtafa je počela 2005. godine, kada su izliveni temelji.
 
Prvu donaciju za izlijevanje temelja i pripremanje dokumentacije i dozvole za gradnju donirao je Senad Brkić.
 
Zemlju je uvakufio Ahmet Hafizović. 2019-te godine nastavljeno je sa gradnjom, da bi u julu 2020-te završili sa gradnjom.
 
Svečano otvorenje se očekuje slijedeće godine.